Crveni krst Crne Gore je jedinstvena, nezavisna i dobrovoljna humanitarna organizacija koja djeluje na teritoriji Crne Gore, kao jedino priznato nacionalno društvo Crvenog krsta u državi.
Crveni krst Crne Gore čine organizacije Crvenog krsta na nivou opština, ukupno 23 organizacije, sa svojstvom pravnog lica - devetnaest opštinskih organizacija Crvenog krsta; Crveni krst Glavnog grada; Crveni krst Prijestonice i dvije gradske organizacije Crvenog krsta. Statutom Crvenog krsta Crne Gore i statutima organizacija u sastavu, utvrđuje se djelokrug i način rada, način organizovanja ; članstvo i druga pitanja od značaja za rad Crvenog krsta.
Članstvo u Crvenom krstu je dobrovoljno i Crveni krst je otvoren za članstvo i volontere bez razlike u pogledu porijekla, jezika, rase, nacionalnosti, godina, pola, vjerskog ili političkog opredjeljenja.
Član Crvenog krsta može biti svako lice koje prihvata statut organizacije; principe i misiju Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca i koje redovno plaća članarinu.
Članstvo Crvenog krsta čine: volonteri; pomažući i članovi; donator i počasni članovi; donatori i počasni članovi.
Počeci Crvenog krsta Crne Gore vezani za 1875. godinu i zbivanja u Hercegovini, poznatija kao nevesinjska buna. Veliki broj izbjeglica je morao da napusti svoje domove i došao je u Crnu Goru, koja je tada bila još manja i siromašnija. U avgustu iste godine, u Crnoj Gori je oformljen Odbor za pomoć stradajućim Hercegovcima. Predsjednik Odbora bio je Ilarion Roganović. Prvi zvanični podaci o prebjeglom stanovništvu sa turske teritorije objavljeni su u „Glasu Crnogorca” i govore da je dva mjeseca od početka ustanka u Crnoj Gori bilo 47 207 izbjeglica - žena, djece i starijih. U crnogorskom godišnjaku „Orlić” za 1875. godinu je objavljeno da je u Crnoj Gori u tom period bilo 10 818 porodica, koje su brojale 62 496 članova.
Ratifikacijom Ženevske konvencije o ranjenicima, 17, odnosno 29. novembra 1875. godine, Crna Gora postaje član Međunarodnog pokreta Crvenog krsta. Neposredno po potpisivanju Ženevske konvencije, u Crnoj Gori se osniva Društvo Crnogorskog Crvenog krsta , kao prvo nacionalno društvo na Balkanu, čiji je predsjednik arhimandrit Visarion Ljubiša.
Nastao iz potrebe da pomogne ljudima u nevolji, Crveni krst Crne Gore je nastavio svoje djelovanja na sličan način tokom brojnih narednih istorijskih događaja i iskušenja, tokom kojih je mijenjao svoju strukturu i organizaciju. Veliki humanizam crnogorskog naroda i organizacije Crvenog krsta u Crnoj Gori su ispoljeni tokom balkanskih ratova, drugog svjetskog rata, zemljotresa, dolaska izbjeglica iz susjednih, ratom pogođenih zemalja.